Ifungwa, kuburanishwa no gukatirwa igifungo cya burundu kwa Alain-Guillaume Bunyoni, wahoze ari Minisitiri w’Intebe w’u Burundi, birakomeje guteza impaka zikomeye, haba imbere mu gihugu no ku rwego mpuzamahanga.
Urubanza rwe rufatwa nk’ikigeragezo gikomeye ku butegetsi bwa Perezida Evariste Ndayishimiye, nyuma y’amakuru yemeza ko hari umugambi mubisha yari afite ku buzima n’umurongo wa politiki w’uyu muyobozi wigeze kuba ingirakamaro mu ishyaka riri ku butegetsi, CNDD-FDD.
Urukiko rw’Ikirenga rw’u Burundi rwahamije Bunyoni ibyaha birindwi bikomeye birimo gushaka guhirika ubutegetsi, gucura imigambi yo kugirira nabi Perezida wa Repubulika, gusuzugura abayobozi, gutunga intwaro mu buryo bunyuranyije n’amategeko, guhungabanya imikorere ya Leta, kwaka inyungu zitemewe n’amategeko, no kwikungahaza mu buryo butemewe n’amategeko. Ibi byatumye akatirwa igifungo cya burundu, igihano cyakuruye impaka nyinshi mu gihugu no hanze yacyo.
Nyuma yo gufungwa, Bunyoni ntiyahawe ubuvuzi bukwiye nubwo yari azwiho kurwara indwara idakira ya diabète. Imiryango ye n’abaharanira uburenganzira bwa muntu bamagana uburyo afatwa, bavuga ko gukomeza gushyira ubuzima bwe mu kaga bitesha agaciro amahame mpuzamahanga agenga abafunzwe.
Ku wa 27 Ukuboza 2025, Bunyoni yajyanywe mu bitaro bya Kira i Bujumbura, avuye mu Ntara ya Gitega aho yari amaze amezi abiri avurirwa.
Abasesenguzi bavuga ko inzego za Leta zitabashije gusobanura impamvu y’uku kwimurwa kenshi, ari amayeri ya politiki agamije guhosha igitutu mpuzamahanga kurusha gushaka ubuvuzi buboneye.
Bamwe mu banyamategeko bemeza ko ibyo bimaze kugaragaza uburyo urubanza rwa Bunyoni rwaba ruri mu murongo w’ikigeragezo cy’ubutegetsi bushya, aho ubuzima bwe bwahindutse intwaro ya politiki.
Bunyoni, wahoze ari inkingi ya mwamba mu nzego z’umutekano kandi wizerwaga cyane na nyakwigendera Pierre Nkurunziza, yaje kwisanga ari ikimenyetso cy’uko ubuyobozi bwa Ndayishimiye bushobora kugenzura abayobozi bakuru no kurwanya abo bashobora kuba batavuga rumwe.
Perezida Ndayishimiye yakunze kwamagana abayobozi batavuga rumwe, abashinja ruswa, gucura imigambi mibi no gushyira igihugu mu kaga. Abasesenguzi benshi bavuga ko aya magambo yari intangiriro y’ifungwa rya Bunyoni, rikurikirwa n’ihohoterwa mu gihe yari afunze, birimo no kutamuha ubuvuzi bukwiye.
Umuryango wa Bunyoni n’abaharanira uburenganzira bwa muntu bakomeje gusaba ko yafashwa guhabwa ubuvuzi bukwiye no kurindwa ibibazo by’ubuzima bishobora kumutera urupfu rutateganyijwe.
Bamwe mu baturage n’abasesenguzi bo mu karere bavuga ko uru rubanza rwagaragaje ibibazo by’ingenzi mu butabera, uburenganzira bwa muntu, n’imikorere ya politiki y’u Burundi, bikaba bishobora kugira ingaruka zikomeye mu mateka y’igihugu.
Abasesenguzi bemeza ko uburyo Bunyoni afunzwe, uburyo ahindurirwamo ibitaro, n’uko ubuzima bwe bwifashe, bishobora kuba ari urugero rukomeye ku bandi bayobozi bakuru, bityo bikerekana ko urubanza rwe rwabaye ikigeragezo cyo kugenzura no gutunganya politiki y’imbere mu ishyaka riri ku butegetsi.
Ku rundi ruhande, abanyamategeko n’imiryango mpuzamahanga bamagana imikorere ya Leta, bavuga ko ubuyobozi bw’u Burundi bugomba kubahiriza amasezerano mpuzamahanga yo gufata neza abafunzwe, harimo no guhabwa ubuvuzi bukwiye, nubwo umuntu yaba yarakoze ibyaha bikomeye.



